Arheološka zbirka pruža uvid u najraniju povijest Turopolja, prezentiranu nalazima pleistocenske faune, kljova i zuba vunastog mamuta (30 – 20 000 godina prije sadašnjosti).
Slijede nalazi od kamenog do rimskog doba te od srednjeg do novog vijeka. Potječu iz sondažnih, zaštitnih i sustavnih arheoloških istraživanja provođenih na raznim lokalitetima od 1962.god., dvije godine nakon osnutka Muzeja.
U prezentiranim cjelinama Svakodnevni život, Uljepšavanje svakodnevnog, Staklo i Keramika primijenjen je, uz kronološki, i tematski pristup. Unutar svake teme (osim Stakla) zajedno su izloženi predmeti iste ili slične namjene ali iz različitih povijesnih razdoblja, od prapovijesti do novog vijeka. Utilitarni, ukrasni, statusni ili simbolični, svi ti predmeti, iako izvan svog životnog konteksta, predočuju svevremeni ljudski duh, istu srž postojanja, jer “muzeji se trebaju baviti ljudima i njihovim iskustvima” (Barry Lord).
Svakodnevni život u prapovijesnom razdoblju dočaravaju koštane i kamene alatke te metalni i keramički predmeti, pronađeni na lokaciji Gradišće u Starom Čiču (istraživanja 1982 – 1987.god.)
Višeslojno naselje u Starom Čiču, debljine kulturnog sloja oko 3,5 m, bilo je tisućama godina kontinuirano nastanjivano. Od razdoblja srednjeg neolitika, eneolitika te kroz čitavo razdoblje brončanodobnih kultura sve do kasnobrončanodobne grupe Velika Gorica, s vjerojatnim trajanjem i tijekom starijeg i mlađeg željeznog doba.
Razdoblje Rimskog Carstva najobimnije je predstavljeno keramičkim i staklenim posudama, ali i primjercima kovanog novca te ostalim raznovrsnim predmetima.
Sustavna arheološka istraživanja rimskog grada Andautonije u Šćitarjevu provode se već duže vrijeme i velika većina antičkog materijala u zbirci potječe s tog lokaliteta. Manje je poznato da Ščitarjevo predstavlja višeslojno arheološko nalazište. Ispod rimskoga grada otkriven je prapovijesni sloj (brončanodobna keramika), a neposredno na njegovim ruševinama srednjovjekovni i novovjekovni horizont.
Nalazi iz rimskog vremena otkriveni su, između ostaloga, i u Turopoljskom lugu (istraživanja 1981 – 1983.god.). Na ulomcima keramičke zdjele iz 2.st. Sačuvan je ukras u obliku reljefnog prikaza životinja i ljudi u vinogradu, ukras koji oslikava jednu davnu dionizijsku scenu na prostoru današnjeg Turopolja.
Arheološkim istraživanjima (2000 – 2002., 2003. i 2005.god.) ispod današnjeg starog grada Lukavca potvrđeno je postojanje drvenog “wasserburga” iz 15 – 17.st., sagrađenog u svrhu obrane od Turaka. Nad njegovim je ostacima u 18.st. sagrađen novi zidani grad, jedan od simbola Turopolja.
